Trpimir Goluža, nezavisni kandidat za gradonačelnika Zagreba, ističe kako je Grad Zagreb u posljednje četiri godine na samo tri projekta izgubio 400 milijuna eura bespovratnih sredstava iz europskih fondova – iako su bila dostupna, sredstva nisu povučena. Riječ je o projektima koji su mogli građanima Zagreba donijeti bolju kvalitetu života, modernizirati infrastrukturu i znatno rasteretiti gradski proračun.
Umjesto toga, zbog nesposobnosti, aljkavosti i neodgovornosti aktualne gradske vlasti, navodi Goluža, štetu sada plaćaju građani Zagreba, dok drugi važni gradski projekti ostaju na čekanju – jer novca u proračunu nema za sve što Zagrebu i njegovim građanima treba.
Projekt koji je gradonačelnik Tomašević u predizbornoj kampanji 2021. godine najavljivao kao najveću investiciju u vodoopskrbu i odvodnju u povijesti Zagreba, u stvarnosti se pretvorio u ogroman promašaj – projekt nije prošao ni među 15 najbolje ocijenjenih na EU natječaju, čime je Grad Zagreb izgubio čak 320 milijuna eura bespovratnih sredstava.
Zagreb trenutno ima velike gubitke vode (preko 40 %), što je znatno iznad europskog prosjeka, a uzrok tome su stare, dotrajale i visokotlačne cijevi. Novom vodoopskrbnom mrežom smanjio bi se tlak u cjevovodima, čime bi bila uspostavljena tzv. Nulta zona – tehnički standard koji omogućuje ravnomjernu regulaciju tlaka u sustavu. Time bi se značajno smanjila učestalost pucanja cijevi, gubici vode, ali i troškovi održavanja.
Goluža pojašnjava kako je projekt zapravo bio započet još 2018. godine, za vrijeme bivše gradske uprave, te je bio u visokoj fazi pripremljenosti – izrađivala se projektna dokumentacija, rješavali se imovinsko-pravni odnosi i ishodile građevinske dozvole. No, aktualna gradska vlast nije znala dovršiti pripremljen projekt – umjesto toga, Vodovod i odvodnja su kadrovski devastirani, ključni projekti zaustavljeni, a stručnost zamijenjena političkom, pa i ideološkom podobnošću.
Dodaje kako je ovo bio jedan od najvažnijih infrastrukturnih projekata za grad Zagreb, za koji je novac iz EU fondova bespovratno izgubljen, a štetu će, kroz skuplje režije i sve lošiju komunalnu infrastrukturu, platiti građani Zagreba.
Propuštenim europskim prilikama pridružuje se i projekt izgradnje Centra za translacijsku medicinu Dječje bolnice Srebrnjak, na kojem je Grad Zagreb izgubio gotovo 65 milijuna eura.
Goluža ističe kako je i ovaj projekt pokrenut još za vrijeme bivše gradske uprave te se radilo o jednom od najvažnijih projekata u hrvatskom zdravstvu. Riječ je o investiciji koja bi donijela vrhunsku medicinsku opremu, znanstveni iskorak u pedijatrijskoj alergologiji, imunologiji i pulmologiji te vratila hrvatske znanstvenike iz inozemstva.
Pojašnjava kako je projekt na EU natječaju ocijenjen najvišom ocjenom, čime je samo potvrđena njegova iznimna vrijednost. No, dolaskom aktualne gradske vlasti projekt je doslovno zaustavljen – stručni tim uklonjen, politički podoban kadar postavljen na ključne pozicije, a projekt je propao. Rezultat? Grad Zagreb je izgubio 63 milijuna eura europskih sredstava, a šteta za gradski proračun je dodatnih 1,35 milijuna eura, uključujući povrat nenamjenski potrošenog novca i nepodmirena dugovanja.
Zagreb je umjesto vrhunskog zdravstvenog centra za djecu dobio propali projekt i još jednu rupu u gradskom proračunu, zaključuje Goluža.
Projekt izgradnje bazena u Španskom, koji je također naslijeđen od bivše gradske uprave, imao je osigurano sufinanciranje EU sredstvima u iznosu od 18 milijuna eura. Sve što je trebalo učiniti bilo je ispuniti tehničke uvjete natječaja i završiti projekt.
Goluža pojašnjava kako je, umjesto toga, Grad Zagreb predao pogrešnu i nepotpunu dokumentaciju. Kako bi prikrili svoju nesposobnost, Grad Zagreb, predvođen gradonačelnikom Tomaševićem, tužio je Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije koje im je odbilo projekt. No, Upravni sud je presudio da je Ministarstvo postupilo ispravno, a krivnja je isključivo na gradskoj upravi.
Bazen Špansko se danas gradi – ali novcem građana Zagreba, a ne sredstvima EU fondova.
Pod vodstvom Tomislava Tomaševića, Zagreb se pretvara u grad izgubljenih investicija i propuštenih prilika. Zamislite samo što se sve moglo napraviti za 400 milijuna eura: npr. izgraditi 50 vrtića, 20 bazena, 25 ili više podzemnih garaža… ili nabaviti 200 novih tramvaja, odnosno čak 800 vatrogasnih vozila. Da, mnogo toga se moglo napraviti za izgubljenih 400 milijuna eura.
Goluža naglašava kako je model upravljanja koji se prikazuje kao „ima se jer se ne krade “, u stvarnosti model neizvršenih planova i nerealiziranih projekata, koji dugoročno znatno više koštaju – i to izravno građane Zagreba.
Dodaje kako svaki izgubljeni euro iz europskih fondova znači manje ulaganja, slabiju infrastrukturu i veći pritisak na gradski proračun. I dok se gradska uprava hvali „uštedama“ i “uspjesima“, Goluža smatra kako građani dobro znaju da se oni temelje na neznanju, nesposobnosti i propuštenim investicijama, a ne na odgovornom i učinkovitom upravljanju Gradom.
Zaključno Goluža pita:
Koliko će još prilika Zagreb morati izgubiti — i koliko će još građani platiti — prije nego što konačno dobijemo odgovornu upravu?
